Ljudska prava

su prava koja su priznata svim ljudima bez obzira na njihovu boju kože, spol, etničku ili vjersku pripadnost. Ukratko kažemo da su ona univerzalna i da pripadaju svim ljudima.

Ljudska prava su civilizacijsko dostignuće i zaštićena su međunarodnim pravom. Pod ovim mislimo na mnogobrojne međunarodne konvencije poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnom paktu o civilnim i građanskim pravima, Konvencijama Međunarodne organizacije rada, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima…

Sve ove konvencije imaju za cilj da svim ljudima garantuju određena prava, bez obzira u kojoj državi se nalaze, te da ih zaštite od samovlasti suverena. Države su u cilju ispunjavanja svojih međunarodnih obaveza na različite načine standarde iz oblasti ljudskih prava integrisale u svoje domaće zakonodavstvo.

ZAŠTO SU LJUDSKA PRAVA BITNA ZA PRIVREDU?

Decenijama je uvriježeno stajalište bilo, da ljudska prava pripadaju ljudima, a da isključivo države imaju obavezu da ih štite. To stajalište se izmijenilo, jer se razvojem društva uvidjelo, da privredno poslovanje ima enormno veliki uticaj na uživanje ljudskih prava.

Tako su Ujedinjeni narodi 2011. godine usvojili Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima. Ova načela Ujedinjenih naroda su instrument koji se sastoji od načela za provedbu Okvira Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pravnu pomoć povezanu s pitanjima ljudskih prava u poslovnom sektoru, od kojih se najznačajnija odnose na uloge preduzeća kao posebnih društvenih organizacija da ispunjavaju sve zakonske obaveze iz domena ljudskih prava; te da prava i obaveze budu povezani s odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima pravne zaštite u slučajevima njihovog kršenja.

Nedostaci i problemi koji se odnose na (ne)poštivanja ljudskih prava u privrednom poslovanju u Bosni i Hercegovini dokumentovani su u odnosu na diskriminaciju u zapošljavanju i radnim odnosima, iznuđivanje, otkaze usljed pandemije COVID-19 i zaštitu životne sredine.

Odnosi privrednog poslovanja i poštivanja ljudskih prava će u budućnosti dodatno biti usloženi razvojem novih i unapređenjem postojećih informacionih tehnologija i umjetne inteligencije. S tim u vezi najznačajniji predstojeći izazov shodno zahtjevima iz oblasti evropskih integracija je usklađivanje bosanskohercegovačkog zakonodavstva s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).